Blagdan Bezgrešnog začeća Blažene Djevice Marije, slavi se 8. prosinca. Utemeljio ga je papa Siksto IV. 1476. godine. Prema katoličkoj teologiji, Marija je morala posve biti bez grijeha, da bi bila dostojna začeti Isusa. Crkva naučava četiri istine o Gospi. Jedna od njih je da je Marija, jedinstvenim darom milosti i povlastice svemogućeg Boga, bezgrešno začeta pod srcem svoje majke sv. Ane od oca sv. Joakima. Tako je izuzeta od istočnog grijeha i zato je s pravom nazivamo Bezgrešna. Ovu je dogmu papa Pio IX. proglasio 8. prosinca 1854. godine kao dogmu vjere u poslanici Ineffabilis Deus (Neizrecivi Bog). Četiri godine kasnije, 25. ožujka 1858. Gospa je u Lurdu, prilikom 16. ukazanja maloj Bernardici na zamolbu da joj reče tko je ona, odgovorila: „Ja sam Bezgrešno začeće.“ Tako je Marija je od Boga odabrana i puninom Božje milosti obdarena. Zato nad njom ni sjena najmanjega grijeha nije vladala. Ona je bez grijeha začeta, bez grijeha rođena i bez grijeha živjela.
Na blagdan Bezgrešnog začeća BDM u crkvi sv. Jurja misa je u 16 sati.